Mjere štednje koje su najavljene prošle sedmice po završetku sjednice Vlade za sada se neće odnositi na smanjenje plata zaposlenima u državnoj upravi, ali će se odraziti na smanjenje broja zaposlenih, potvrđeno je za „Dan” iz Ministarstva finansija. Prema poslednjim podacima, državni aparat broji 60.000 službenika.
– Nije tačna informacija da će zaposlenima u državnoj upravi biti smanjene zarade. Planirano je smanjenje broja zaposlenih u skladu sa planom reorganizacije javnog sektora – naveli su iz resornog ministarstva.
Ministarstvo finansija, na čijem čelu je Radoje Žugić, na 106. sjednici Vlade uputilo je poziv svim ministarstvima da u skladu sa premijerovim preporukama tom ministarstvu upute predlog za smanjenje diskrecionih troškova.
Smjernice makroekonomske i fiskalne politike od 2015. do 2018. godine nijesu usvojene na prošloj sjednici, već su na zahtjev premijera Mila Đukanovića vraćene na doradu, koji je obrađivače plana zadužio da preurede sadržaj na način što će u finalnoj verziji dokumenta definisati precizne smjernice za dalju reformu javnog sektora.
Strategijom reforme javne uprave za period od 2011. do 2016. godine planirano je smanjenje broja zaposlenih za u prosjeku sedam odsto u državnoj upravi, javnim službama i ustanovama, agencijama i drugim organizacijama na državnom i lokalnom nivou. Smanjenjem broj službenika očekuje se ušteda od 33 miliona eura, odnosno 1,2 odsto BDP-a, a u strategiji je navedeno da će se racionalizacija vršiti penzionisanjem zaposlenih, kao i uz isplatu otpremnina za prekobrojne, isključivo na dobrovoljnoj osnovi.
– Sistem državne uprave u Crnoj Gori postavljen na tim osnovama čine 52 organa (16 ministarstava, jedan sekretarijat, 17 uprava, deset zavoda, šest direkcija i dvije agencije). U poslednjoj dekadi broj organa državne uprave je skoro udvostručen. I pored potrebe osnivanja jednog broja institucija u cilju napretka u integracionom procesu i normativnog uređenja pojedinih oblasti, u prethodnom periodu neopravdano je dominantan trend osnivanja novih organa, umjesto integrisanja novih poslova u već postojeći institucionalni okvir. Rezultat te prakse je značajno povećavanje troškova rada državne uprave. Postojanje mnoštva organa državne uprave i česte promjene u organizacionoj strukturi ugrožavaju sistem odgovornosti i realno su rizik za sprovođenje dugoročnih reformskih planova – navedeno je u strategiji.
Vlada sprovodi mjere štednje od 2011. godine, a kao rezultat tih mjera uveden je krizni porez, penzije su bile zamrznute na period od dvije godine, a ni ove godine neće biti povećanja penzija, cigarete su poskupile gotovo duplo, uveden je porez na kafu, građani su plaćali taksu euro po euro na SIM kartice, električna brojila i kablovsku televiziju, a ograničene su i plate izvršnim direktorima u državnim preduzećima na dvije prosječne u državi, čega se nijesu pridržavali u svim preduzećima, ali su direktori imali mogućnost da im se smanjenje plate nadoknadi isplatom bonusa.J.V.
Javni dug preko dvije milijarde
Za isti period, od 2011. do 2014. godine, Vlada je platila 181 milion eura garancija za preduzeća koja su u stečaju, a najveći dio plaćen je za Kombinat aluminijuma. Dug opština je dostigao 167 miliona, a javni dug je rapidno rastao, pa je na kraju prošle godine po zvaničnim podacima iznosio 2,02 milijarde eura, odnosno 59,6 odsto BDP-a, dok je sa novim zaduženjima u ovoj godini, odnosno nakon emisije euroobveznica u iznosu od pola milijarde i uzimanja dijela kredita za izgradnju autoputa, javni dug prešao granicu od 60 odsto BDP-a. Žugić je, međutim, naveo da će nivo javnog duga i deficita biti prekoračen tek iduće godine.